Vrste poduzetničkih kredita
- Tea Prga Kovačević
- 28 rujna, 2021
- poduzetništvo
Često se susrećem s pitanjima poduzetnika o mogućnostima financiranja njihovih poslovnih pothvata i preporukom adekvatnog kreditnog programa u koji bi se uklopili.
Informacija na internetu ima pregršt; poslovne banke, HAMAG-Bicro, HBOR, ESIF zajmovi, investicije, obrtna sredstva… Novi poduzetnici koji se ranije nisu susretali s poduzetničkim kreditima, sve ove informacije mogu biti pomalo zbunjujuće.
U ovom postu pojasniti ću osnovnu podjelu poduzetničkih kredita, kako biste lakše navigirali kreditnim programima i natječajima i pronašli ono što najbolje odgovara vašim potrebama.
Osnovna pretpostavka od koje krećemo jest ŠTO želimo financirati pa ih tako prema namjeni možemo podijeliti na:
> Investicijske kredite
> Kredite za obrtna sredstva
Investicijski krediti
Investicijski krediti namijenjeni su financiranju nabavke dugotrajne imovine* tj. osnovnih sredstava, poput kupnje i opremanja poslovnih ili skladišnih prostora, nabavke opreme, strojeva i alata, nabavke vozila, ulaganja u nematerijalnu imovinu poput web stranice koja služi za obavljanje djelatnosti, kupnje franšize te ostalih ulaganja u osnovna sredstva.
Financiraju se dugoročno, s dospijećem preko 1 godine, a konkretan rok otplate investicijskog kredita mora biti usklađen s namjenom, visinom i strukturom ulaganja.
Poslovne banke najčešće financiraju do 80% vrijednosti investicije, što sugerira da poduzetnik mora biti spreman sudjelovati u investiciji i osigurati vlastito učešće u visini od minimalno 20%.
Razvojne banke i agencije (HBOR, HAMAG-Bicro) nekim programima omogućuju financiranje investicije u postotku od 85%-100% što znači da je moguće realizirati investicijski kredit s učešćem do 15% ili bez njega.
Često se u sklopu investicijskog kredita odobrava i dio sredstava namijenjen ulaganju u obrtna sredstva (do 30% iznosa kredita).
Krediti za obrtna sredstva
Krediti za obrtna sredstva ili financiranje kratkotrajne imovine*, koriste se za financiranje tekućeg poslovanja; nabavku sirovina i repromaterijala, podmirivanje obveza prema dobavljačima, troškova plaća zaposlenika i općih troškova tekućeg poslovanja. Krediti za obrtna sredstva mogu se koristiti i za podmiru kratkoročnih obveza prema financijskim institucijama i obveza prema državi.
Obrtna sredstva mogu se financirati kratkoročno i dugoročno.
Dugoročnim kreditom za obrtna sredstva financiraju se tzv. trajna obrtna sredstva odnosno onaj dio obrtnih sredstava koji treba biti dugoročno prisutan u poslovnom ciklusu poduzeća.
To su ona novčana sredstva koje je potrebno stalno imati u poduzeću da bi posao funkcionirao odnosno omogućuju nesmetano podmirivanje svih obveza u periodu od početka proizvodnog ili drugog procesa do trenutka naplate.
Kratkoročnim kreditima za obrtna sredstva financiraju se tzv. povremena obrtna sredstva tj. kratkoročne potrebe za likvidnošću (isplate plaća, plaćanje dobavljača itd.). Najčešće dolaze u obliku kredita za likvidnost, revolving kredita i prekoračenja po poslovnom računu. Dospijeće im je do godinu dana, nakon čega se glavnica vraća ili pak prolongira na dodatnu godinu (uz ponovnu analizu i odobrenje).
U sljedećem blog postu posvetit ću se konkretnim kreditnim programima koji stoje na raspolaganju poduzetnicima.
Ako vam je ovaj članak bio koristan, možete ga podijeliti:
POJMOVNIK:
Dugotrajna imovina je imovina poduzeća koja se koristi u svrhu djelatnosti poduzeća, očekivanog roka upotrebe duljeg od 1 godine. Razlikujemo dugotrajnu materijalnu imovinu (zemljišta, građevinske objekte, postrojenja i opremu, alate, pogonski inventar, namještaj, transportna sredstva itd.) i dugotrajnu nematerijalnu imovinu (osnivački izdaci, patenti, licence, koncesije, goodwill itd.). Dugotrajna imovina podliježe obračunu amortizacije, odnosno otpisu vrijednosti. Računovodstveni i porezni propisi na različit način definiraju dugotrajnu imovinu. Tako računovodstveni standardi kao kriterij za klasificiranje imovine u dugotrajnu određuju vijek uporabe (dulji od 1 god.), a Zakon o porezu na dobit u definiciju dugotrajne imovine uz vremenski kriterij uvodi i vrijednosni, tako da se dugotrajnom imovinom smatra ona koja uz vijek uporabe dulji od 1 god. ima i pojedinačnu vrijednost veću od 3.500 kn.
Kratkotrajna imovina je imovina poduzeća za koju se očekuje da će se obrnuti tj. pretvoriti u novac u razdoblju kraćem od 1 godine. Obrtna sredstva potom ponovno ulaze u poslovni ciklus do sljedeće faze unovčavanja i tako neprestano dok god poduzeće posluje. Kratkotrajna imovina može biti materijalna (zalihe sirovina, nedovršenih ili gotovih proizvoda, trgovačke robe i dr.) ili pak financijska (novac, kratkoročna potraživanja, dani kratkoročni krediti, pozajmice, predujmovi).
Poduzeću je u cilju imati što veći broj obrtaja sredstava tijekom poslovne godine, odnosno što kraće zadržavanje sredstava u reprodukcijskom ciklusu. U ekonomiji korištenja resursa veći obrt sredstava smanjuje potrebu korištenja vlastitog i tuđega kapitala, zaduženost i financijske rashode te u konačnici omogućuje ostvarivanje veće neto dobiti.