[O NOVČANOM TOKU] Poslujete s dobiti, a nemate novca na računu?
- Tea Prga Kovačević
- 16 studenoga, 2021
- korporativne financije, poduzetništvo
Poslovnu godinu ste završili s dobitkom, a na računu nemate dovoljno sredstava za isplatu dobiti? Ili još gore, imate poteškoća pri podmiri tekućih obveza?
Novčani tokovi
Jedan on najvažnijih pokazatelja poslovanja poduzeća, često mnogo važniji od samog profita, je novčani tok poduzeća. Novčani tokovi pokazuju odakle novac dolazi (priljev novca) i kako se novac troši (odljev novca), a prikazani su u Izvještaju o novčanom toku. Izvještaj o novčanom toku je, uz Bilancu i Račun dobiti i gubitka, jedan od tri temeljna financijska izvještaja koja se koriste za procjenu uspješnosti poduzeća.
Račun dobiti i gubitka može pokazivati da poduzeće ostvaruje dobit, tj da posluje profitabilno, ali negativni novčani tokovi iskazani u Izvještaju o novčanom toku mogu ukazivati na to da poduzeće ima poteškoća s podmirivanjem obveza (što ne mora biti uvijek točno, o tome drugom prilikom). Izvještaj o novčanom toku prikazuje ukupne novčane primitke i izdatke, a Račun dobiti i gubitka prikazuje ukupne prihode i rashoda.
Koja je razlika između prihoda i primitka te rashoda i izdataka?
S računovodstvene perspektive, prihod nastaje kada kupcu izdamo račun, a stvarni novčani primitak ne mora biti realiziran u istom razdoblju.
Isto tako, ukoliko poduzeće nabavi novu opremu, ta kupnja predstavlja novčani izdatak (odljev novca). U računu dobiti i gubitka, navedena transakcija neće biti zabilježena kao rashod razdoblja u istom iznosu, već će se postepeno amortizirati kroz određeni broj godina.
Možemo zaključiti da poduzeće iako posluje s dobiti, može imati poteškoća s izvršavanjem svojih obveza i zapasti u nelikvidnost. Stoga se upravljanje profitabilnošću razlikuje od upravljanja novčanim tokovima.
Plan likvidnosti
Da bi se poduzeće smatralo likvidnim mora imati dovoljno novca za podmirivanje obveza prema zaposlenicima, dobavljačima, državi i kreditorima.
Veoma je važno posvetiti pažnju vremenskim raskoraku između prihoda i primitaka, rashoda i izdataka te pravodobno prepoznati potencijalne cash gap-ove te odabrati adekvatan izvor financiranja. Kako bi poduzeće moglo pravodobno prepoznati razdoblja u kojima neće raspolagati dovoljnom količinom novca, potrebno je izraditi plan likvidnosti.
Plan likvidnosti izrađuje se na temelju projekcija budućeg poslovanja te proračuna budućih novčanih priljeva i odljeva. Plan likvidnosti predstavlja temelj za donošenje poslovnih odluka vezanih za likvidnost tj. za upravljanje novčanim tokovima poduzeća.
Gdje je zapeo novac i kako upravljati novčanim tokovima
Novac se nalazi u svim kategorijama aktive poduzeća – dugotrajnoj i kratkotrajnoj imovini.
Međutim, logično je da poduzeće neće prodavati dugotrajnu imovinu kako bi podmirivalo svoje obveze. Poduzeće će nastojati kratkotrajnu imovinu što brže pretvoriti u novac. Kratkotrajna imovina u aktivi poduzeća nalazi se u zalihama, potraživanjima, financijskoj imovini te u novcu na računu i blagajni. Naravno, treba uzeti u obzir brzinu unovčavanja pojedine kategorije kratkotrajne imovine.
Novac često zna „zapeti“ u zalihama. Stoga je potrebno periodično povjeravati stanje, starost i strukturu zaliha, kako bi se na vrijeme prepoznale zalihe sa slabim obrtajem ili zalihe koje se ne mogu prodati (nekurentne zalihe). Pravovremeno prepoznavanje ovog problema pomoći će boljem upravljanju zalihama i spriječiti daljnje vezivanje novčanih sredstava u nepotrebnim zalihama.
Nenaplaćena potraživanja od kupaca jedan su od čestih razloga zbog kojih poduzeća mogu zapasti u nelikvidnost. Preporučljivo je redovito (na tjednoj bazi) pratiti starost i strukturu nenaplaćenih potraživanja. Ukoliko je udio potraživanja od kupaca u kratkotrajnoj imovini velik, razmisliti o promjeni poslovnih politika – skraćivanje rokova plaćanja, odobravanje popusta za avansno plaćanje i sl. Prije stupanja u poslovni odnos s kupcem, uvijek se sugerira napraviti provjeru njegovog poslovanja (blokade, porezni dug, novčani tokovi), kako bi na vrijeme spriječili nenaplativa potraživanja i izbjegli tužbe, gubitke i dodatne troškove.
Na strani pasive, poduzeće može pregovarati dulje rokove plaćanja dobavljačima, refinancirati kratkoročne obveze ili pribaviti dodatna novčana sredstva za financiranje novčanih tokova. Svakako nije preporučljivo isplaćivati dobit ukoliko poduzeće nije sposobno servisirati svoje obveze. Na taj način i otežavate svom poduzeću pristup vanjskim izvorima financiranja, jer banke ne gledaju blagonaklono na financiranje likvidnosti poduzećima koja isplaćuju dobit dok imaju nepodmirenih obveza.
Također, poduzeća bi trebala pripaziti da dugotrajnu imovinu ne financiraju iz kratkoročnih izvora financiranja (bilo da se radi o kratkoročnom bankarskom kreditu ili kreditu dobavljača). Ekonomsku korist od dugotrajne imovine poduzeće će imati kroz nekoliko godina, stoga se preporuča vremenski uskladiti financiranje te dugotrajnu imovinu uvijek financirati iz dugoročnih izvora.
Mikro i malim poduzetnicima na raspolaganju stoji vrlo povoljan investicijski zajam HAMAG-Bicro, kojim se mogu financirati investicije do 25.000 EUR po vrlo povoljnim uvjetima. Ako vam treba pomoć pri apliciranju, možete me kontaktirati OVDJE.
Ako vam je ovaj članak bio koristan, možete ga podijeliti: